Iako milijuni savjesnih vlasnika to čine motivirani koristima, prvenstveno zbog lakšeg pronalaženja u slučaju da se pas izgubi, u Hrvatskoj mnoge vlasnike nije dovoljno niti zakonski motivirati da bi mikročipirali svoje pse, kao da žele da im se odlutali (ili ipak namjerno ostavljen) pas nikada ne vrati. Moguće je da pojedini vlasnici pasa nisu dobro informirani o ovoj zakonskoj obvezi, iako je vjerojatno znatno veći broj onih koji iz osobnih razloga ne omogućavaju označavanje svojih pasa mikročipom. Upućenijima u zakonodavstvo gotovo je nevjerojatno da se i danas o mikročipiranju pasa govori kao o samostalnoj odluci vlasnika, a ne zakonskoj obvezi koja u Hrvatskoj postoji od 2013. godine.
U cilju smanjenja broja neoznačenih pasa u Hrvatskoj i općih koristi kako za označenog psa tako i čitavu zajednicu, podsjećamo sve vlasnike pasa koji do sada nisu označeni mikročipom da je ovo označavanje njihova zakonska obaveza po osnovi Zakona o veterinarstvu (NN 082/2013, 28.6.2013.).
Zakon o zaštiti životinja (NN 102/2017, 18.10.2017.) propisuje i obvezu navođenja broja mikročipa u slučaju oglašavanja pasa u smislu promjene vlasništva.
Člankom 45. Zakona o veterinarstvu (NN 082/2013) propisano je da svi psi moraju biti označeni mikročipom najkasnije 90 dana od dana štenjenja te upisani u Upisnik kućnih ljubimaca koji vodi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane.
U suprotnom, sukladno Članku 162. istog Zakona, pravnoj osobi prijeti novčana kazna od 10.000,00 do 30.000,00 kuna, a odgovornoj osobi u pravnoj osobi te fizičkoj osobi novčana kazna od 2.000,00 do 6.000,00 kuna.
U Članku 74. Zakona o zaštiti životinja (NN 102/2017), navodi se obveza oglašivača da pri oglašavanju pasa u svrhu prodaje ili promjene vlasništva mora objaviti broj mikročipa psa, ali i broj mikročipa majke.
U suprotnom, prema Članku 88. istog Zakona, oglašivaču pravnoj osobi prijeti kazna od 8000,00 do 15.000,00 kuna.
Označavanje pasa mikročipom može imati više koristi. Brojne su vezane uz brzu i laku jedinstvenu identifikaciju psa koja omogućava npr. vraćanje izgubljenog psa vlasniku ili korištenje bilo kakvog budućeg ‘pametnog’ uređaja (samostalno otključavanje vrata svoje kuće, ‘pametne’ hranilice), a neke mogu biti i zdravstvene (npr. očitavanje tjelesne temperature psa korištenjem mikročipa).Označavanje pasa mikročipom pomaže u sprječavanju napuštanja pasa od strane nesavjesnih vlasnika. Opravdano je očekivati da će povećanjem broja mikročipiranih pasa biti manje napuštenih pasa, pa je mikročipiranje pasa korisna mjera u propisanom osiguranju njihove dobrobiti. Izbjegavanjem mikročipiranja, posljedice i troškove neodgovornog vlasništva ne snosi (nepoznati) vlasnik nego zajednica, što se tek suvremenijim zakonodavstvom nastoji promijeniti.
Upravni nadzor nad provedbom ovih Zakona i propisa donesenih na temelju ovih Zakona obavlja Ministarstvo, a inspekcijski nadzor provode veterinarski inspektori i granični veterinarski inspektori. Nadzor nad provedbom općih akata iz članka 49. stavka 4., članka 51. stavka 5. te članka 62. stavka 5. Zakona o zaštiti životinja (NN 102/2017, 18.10.2017.) provode komunalni redari kojima za tu svrhu Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane omogućuje uvid u bazu podataka Lysacan .
Izvor: Hrvatski veterinarski institut